NAJBOLJI FILMOVI I SERIJE IZ 2023.

NAJBOLJI FILMOVI

1 THE HOLDOVERS

2 TALK TO ME

3 LEAVE THE WORLD BEHIND

4 THE HUNGER GAMES: THE BALLAD OF SONGBIRDS & SNAKES

5 NO HARD FEELINGS

NAJBOLJE SERIJE

1 THE LAST OF US

2 ABBOTT ELEMENTARY

3 FELLOW TRAVELERS

4 YELLOWJACKETS

5 JURY DUTY

FILMOVI I SERIJE: DECEMBAR 2023

FILMOVI


KOMEDIJA


THE HOLDOVERS (Ocena 5/5) Baš u vreme praznika dolazi ovaj film, čija se radnja dešava tokom Božića. Smešten tokom decembra 1970. u privatnoj školi za dečake, pratimo troje likova koji ostaju tokom praznika u njoj jer nemaju gde da odu. Jedan je strogi profesor (Pol Džijamati); drugi buntovni ali veoma inteligentni učenik (Dominik Sesa), čija se majka preudala; i treća je kuvarica (Davajn Džoj Randolf), čiji je sin, bivši učenik, poginuo u Vijetnamskom ratu. Ovo troje autsajdera će se tokom tog perioda zbližiti i njihovo prijateljstvo je srce filma. Glumci su sjajni, a njihovi likovi su zaista dobri ljudi koji se svako na svoj način nosi sa usamljenošću tokom doba godine kada bi trebalo da su najsrećniji i sa svojim porodicama. Film je mešavina drame i komedije, i humor proizilazi iz realističnosti likova i situacija u kojima se nalaze. Režiser Aleksander Pejn režira u stilu filmova iz ’70-ih, i u ovom dobu franšiza bez duše ovo je jedan od onih toplih, ljudskih filmova za koje često kažemo da se sve manje snimaju. Definitivno je jedan od najboljih filmova iz 2023. godine i sigurno budući klasik, koji jedva čekam da repriziram jer je takav da verujem da će sa svakim novim gledanjem nam otkriti nešto novo ili nas prosto ponovo vratiti u praznični duh.


DRAMA


MAESTRO (Ocena 3/5) i PRISCILLA (Ocena 3/5) su dva biografska filma, kakve često viđamo kako nam se bliži sezona dodele Oskara. Maestro govori o kompozitoru i dirigentu Leonardu Bernštajnu (igra ga Bredli Kuper, koji je i režirao film), dok je Priscilla o supruzi Elvisa Preslija. Zapravo, oba filma se bave glavnim junacima kroz odnos sa njihovim bračnim partnerima, pa se Maestro bavi Leonardom i njegovom ljubavnom pričom sa glumicom koju je oženio, ali je varao sa drugim muškarcima; dok kod Prisile i Elvisa vidimo komplikovanu vezu započetu kada je ona imala 14, a on 24 godine. Režiserka Priscille, Sofija Kopola, se u svojim filmovima često bavila temama usamljenih mladih žena (poput Samoubistvo devica iz 1999. godine, Izgubljeni u prevodu iz 2003. i Marija Antoaneta iz 2006.), pa tako i ovde vidimo mladu Prisilu, koja je pala pod šarm rok zvezde, koji je zatvorio u zlatni kavez i kontrolisao, jer se i sam nosio sa svojim demonima. Oba filma su okej i bave se interesantnim stvarnim ljudima, ali smatram da su mogla biti ispričana na zanimljiviji način, a ovako su samo dva tipična biopika koji će sigurno pokupiti neke nagrade, ali neće ostati dugo zapamćeni.


MAY DECEMBER (Ocena 4/5) Natali Portman igra glumicu Elizabet, koja odlazi u Savanu u Džordžiji da upozna Grejsi (Džulijen Mur), ženu koja je zbog veze sa 13-godišnjim Džoom, drugarom od svog sina, završila u zatvoru. Elizabet treba da igra Grejsi u filmu po tom skandalu, a Grejsi je sada udata za odraslog Džoa (koji ima 36 godina, koliko je ona imala kad su započeli aferu) i imaju troje dece: ćerku koja je na koledžu (rođenu u zatvoru) i blizance koji završavaju srednju školu. Elizabet, spremajući se za ulogu kroz razgovore sa ljudima koji poznaju Grejsi i Džoa, otkriva nepoznate stvari o njihovom komplikovanom odnosu, iako sada deluju kao skladna porodica. I Natali Portman i Džulijen Mur su odlične u ulogama ove dve žene, za koje nikad nismo sigurni šta misle i koji su im skriveni motivi. Mada one nose film, meni je najbolji bio Čarls Melton kao Džo, koji nikad nije potpuno sazreo psihički i emotivno. Iako film ima elemente i crnog humora i melodrame, nekako me je ostavio hladnim, poput likova koje Portman i Mur igraju. Film je zasnovan po istinitom događaju o učiteljici Meri Kej Leturno, osuđenoj za silovanje učenika za kog se kasnije udala i rodila mu decu.


KRIMI


KILLERS OF THE FLOWER MOON (Ocena 5/5)
Film u trajanju od tri i po sata zvuči iscrpljujuće, ali kada je čuveni režiser Martin Skorseze iza kamere znamo da nema brige i da nas očekuje epska priča. Tako je i sa ovim krimi vesternom, zasnovanom po istoimenoj publicističkoj knjizi o istinitim ubistvima pripadnika indijanskog plemena Osejdž u Oklahomi 1920-ih godina, jer je njihova zemlja bogata naftom. Leonardo Dikaprio i Robert de Niro su često sarađivali sa Skorsezeom, i ovde igraju dva negativca. Dikaprio je Ernest Berkhart, koji nakon povratka iz Prvog svetskog rata odlazi kod ujaka Vilijama Hejla (de Niro), jednog od najmoćnijih belaca na indijanskoj teritoriji. Hejl se predstavlja kao prijatelj plemena, ali zapravo želi njihovo bogatstvo; pa spaja Ernesta sa Indijankom Moli (Lili Gladstoun), i venčaju se. Kad Hejl naredi ubistvo Moline sestre, kako bi Moli dobila nasledstvo, ona unajmljuje privatnog detektiva, a ubrzo se i FBI uključuje u istragu. Do ovog filma nisam znao za događaje koji su opisani u njemu, a kako je istorija Amerike prepuna nasilja i rasizma, Skorseze prikazuje da je za neke „Američki san“ zapravo komšmar, naročito za njene starosedeoce.


TRILER


ANATOMY OF A FALL (Ocena 4/5) Iz Francuske dolazi ovaj sudski triler, o ženi koja biva optužena za ubistvo muža. Naime, nemačka spisateljica živi na planini u Francuskoj sa mužem Francuzom i sinom koji je slep nakon što je doživeo nesreću kao dete. Sin se vraća iz šetnje sa psom vodičem i nalazi leš oca, koji je radio popravke na tavanu kuće; pa se postavlja pitanje da li je slučajno pao, ubio se ili ga je supruga gurnula. Dalje gledamo suđenje, gde razne porodične tajne izlaze na videlo: suprug je takođe bio pisac i bio je ljubomoran na ženinu karijeru i ideju za knjigu koju mu je „ukrala“; takođe je patio od depresije i krivio je sebe za nesreću u kojoj je sin izgubio vid, a i otkriva se da je žena bila biseksualka i da je imala vanbračne afere. Samo suđenje privlači veliku pažnju javnosti, i mi kao gledaoci učestvujemo u tom skoro pozorišnom spektaklu gde se porodična tragedija koristi za senzacionalizam. Na kraju, kao i u životu, ne dobijamo sve odgovore, pa mislim da bi film bio još bolji da je imao razrešeniji kraj; ali na nama ostaje da procenimo ko je zaista krivac i šta se dogodilo.


CAT PERSON (Ocena 4/5) Istoimena kratka priča Kristen Rupenijan, po kojoj je rađen ovaj film, je objavljena 2017. godine u magazinu Njujorker, i vrlo brzo je postala viralna; a potom je objavljena u zbirci priča pod nazivom Znaš da to želiš. Ona se bavi temama savremenog dejtinga, toksičnih muškaraca i muško-ženskih odnosa, pa pratimo 20-godišnju studentkinju koja upoznaje 33-godišnjeg muškarca u bioskopu u kom ona radi. Nakon što razmene brojeve telefona, počinju da se dopisuju i jasno je da je on pomalo nespretan sa ženama, ali mu ona daje šansu. Nakon lošeg sastanka, ona počinje da ga ignoriše i tu na videlo izlazi njegovo pravo lice. Film, kao i kratka priča, pokazuju kako izgledaju veze danas, ali i kako internet i pop kultura oblikuju naše poimanje romanse i seksa. Sam kraj filma, koji je ovde dodat i nema ga u kratkoj priči, mi se nije dopao jer oduzima na suptilnosti i prelazi u čist triler; ali je film svakako vredan gledanja jer se bavi interesantnim temama.


LEAVE THE WORLD BEHIND (Ocena 5/5) Sem Esmail se u svojoj sjajnoj seriji Mr. Robot bavio temom tehnologije, teorijama zavere, ali i psihologijom likova; pa je slično i sa ovim njegovim filmom koji režira po istoimenoj knjizi iz 2020. godine. Dobrostojeća porodica, koju čine roditelji Amanda i Klej (Džulija Roberts i Itan Hok) i sin i ćerka tinejdžeri, odlaze na vikend-odmor u iznajmljenu kuću na Long Ajlendu. Ubrzo čudne stvari počinju da se dešavaju, kad se tanker za prevoz nafte nasuče na plažu, TV i internet prestaju da rade, a i životinje se čudno ponašaju. Te noći, otac i ćerka koji tvrde da su vlasnici kuće dolaze u nju, i tvrde da ih je nestanak struje u gradu naterao da tu potraže sklonište. Klej je prijateljski nastrojen, dok je Amanda rezervisana i nepoverljiva, a verovatno sumnja i zbog toga što su navodni vlasnici kuće Afroamerikanci – što ćerka čak i malo koristi da probudi krivicu zbog rasizma kod Amande. Sve čudnije stvari počinju da se dešavaju, pa izgleda da su se našli u nekakvom predapokaliptičnom stanju iako nikome nije jasno šta je zapravo u pitanju. To dovodi do tenzije između likova, pored opasnosti koja vreba spolja. Likovi, i glumci, su odlični i nikad nismo potpuno sigurno ko je u pravu i menja nam se stav na čijoj smo strani. Odlike dobrog trilera su da napetost stalno raste, a to ovaj film ima, dajući nam na kašičicu informacije, pa prolazimo isto kao i likovi koji nisu sigurni šta se događa. Ne znamo da li je opasnost izazvana čovekom, nekim spoljašnjim neprijateljima Amerike, tehnologijom ili prirodom, a film se bavi i temama rasizma, klasnih razlika i generacijskim jazom. Film je podelio mišljenja kritike, od kojih ga neki smatraju realnim upozorenjem za probleme koji nam prete; dok neki smatraju da je propaganda za sve češće teorije zavere. Meni se veoma dopao, pre svega zbog likova i glumaca, a tek onda zbog priče o predstojećoj propasti čovečanstva, koja je često viđena, ali je ovde ispričana na veoma zabavan i napet način.


SALTBURN (Ocena 5/5) Kao i njen debi, Promising Young Woman, ovaj film scenaristkinje i režiserke Emerald Fenel je crnohumorna komedija, psihološka drama i triler. Beri Kogan je glumac od koga smo navikli da igra pomalo uvrnute likove, pa tako i ovde igra Olivera, studenta na Oksfordu, koji ima tužnu životnu priču i teško detinjstvo. On se sprijatelji sa popularnim studentom Feliksom, kog igra Džejkob Elordi, i njegov lik je lako mogao biti stereotipični loš bogataš, ali ga Elordi ipak čini veoma harizmatičnim pa nam je jasno zašto usamljeni Oliver želi da mu se približi. Feliks poziva Olivera da provede raspust na imanju njegove porodice, od kojih se ne zna ko je veća karikatura i snob, počev od roditelja do sestre i rođaka koji takođe studira sa njima. Deluje da se u početku Oliver ne uklapa u raskošnom zdanju prepunom posluge, ali kako vreme odmiče shvatamo da je ambiciozni manipulator uspeo da nađe način da iskoristi slabosti (ali i glupost i naivnost koja im proizilazi iz privilegovanosti) svakog člana porodice ponaosob i približi im se. Između Olivera i Feliksa postoji i dosta homoerotičnih momenata, pa ovo podseća na knjigu i film Talentovani gospodin Ripli, gde se jedan prevarant približio bogatašu i preuzeo mu identitet. Film ima nekoliko zaista bizarnih scena (poput scene sa kadom i grobom, koje su seksualne prirode), a i način na koji je snimljen, kao i saundtrek, menjaju našu percepciju o likovima i događajima iz scene u scenu. Promising Young Woman je bio za nijansu bolji od Saltburna, ali je očigledno da je Emerald Fenel stvarateljka sa jasnom i jedinstvenom vizijom, pa ne čudi da je ovaj film izazvao mnoge polemike oko tema kojima se bavi.


FANTAZIJA


DREAM SCENARIO (Ocena 4/5)
Nikolas Kejdž igra jednu od najboljih uloga u svojoj karijeri, u vidu lika profesora evolucione biologije Pola Metjuza. On je sasvim običan čovek, sve dok ne postane popularan jer se pojavljuje u snovima ljudi, od onih koji ga poznaju do onih koji ga nikad ranije nisu videli. Dok njegova supruga i dve ćerke pokušavaju da shvate zašto se to dešava, deluje da Polu prija novootkrivena slava, a brendovi se otimaju za njega. Sve se menja kad u snovima Pol, koji je do tada samo stajao sa strane i bio posmatrač neobičnih situacija koje ljudi sanjaju, počne da napada fizički i seksualno sanjare. Svi su svesni da pravi Pol nije kriv za to, i da je u pitanju njihova podsvest, ali ljudi počinju da se okreću protiv njega. Film ima veoma neobičnu premisu, ali je zapravo priča o prosečnoj osobi koja se našla usred neviđene slave, a potom i kontroverze, i ne zna kako da se nosi sa tim fenomenom.


HOROR


IT’S A WONDERFUL KNIFE (Ocena 2/5)
Film It’s A Wonderful Life iz 1946. godine se smatra božićnim klasikom, i govori o čoveku koji želi da se ubije, ali uz pomoć svog anđela čuvara otkriva na koliko je drugih ljudi pozitivno uticao, kao i kako bi njihovi životi bili drugačiji da on ne postoji. Ta ideja je preuzeta za slešer It’s A Wonderful Knife, o devojci koja je zaustavila serijskog ubicu tokom božićnih praznika. Godinu dana kasnije, njen život je u potpunom rasulu i ona poželi da se nikad nije rodila. Nekim čudom se ona nađe u alternativnoj stvarnosti u kom ne postoji, i tada shvata da je maskirani serijski ubica (čiji identitet samo ona zna) i dalje prisutan, pa pokušava da ispravi stvari, ali se i vrati u svoj svet. Premisa filma je zanimljiva, ali ne baš najbolje izvedena: premalo je horora, a previše ne baš dobre komedije, i sve nekako deluje kao božićni filmovi kakve viđamo na kanalu Hallmark, samo sa ubistvima.


MY ANIMAL (Ocena 3/5) Mešavina natprirodnog horora i romantične drame dolazi iz Kanade, i prati tinejdžerku Heder koja je, kao i njen otac i braća, vukodlak. Pored toga što joj je majka alkoholičarka, Hederin život komplikuje to što ima talenat za hokej, ali je ne puštaju u muški tim; a i zaljubljuje se u drugu devojku. Već smo imali nazovi horore gde je korišćenje žanra samo metafora za promene kroz koje tinejdžeri prolaze, i ovde je likantropija predstavljena da nam prikaže Hederino sazrevanje i otkrivanje seksualnosti. Ako ne očekujete nešto što već nije viđeno i nije tipični film strave, My Animal je sasvim solidan, ali ne preterano memorabilan – za razliku od kultnog kanadskog filma Ginger Snaps, koji se takođe bavi tinejdžerkom vukodlakom.


THANKSGIVING (Ocena 2/5) Robert Rodrigez i Kventin Tarantino su u svom omažu jeftinim hororima Grindhouse iz 2007. godine imali i nekoliko trejlera za fiktivne filmove koje su režirali poznati režiseri. Jedan od njih je bio slešer o Danu zahvalosti od Ilaja Rota, koji sada proširuje tu priču u dugometražni film. Mnogi slešeri su povezani sa praznicima (najpopularniji je svakako Noć veštica), i ovde grupa ljudi mora da preživi kada se maskirani ubica pojavi tokom Dana zahvalnosti. Ovde nema ničeg originalnog, sve je već viđeno u kvalitetnijim delima ovakvog žanra, i mogu reći da je originalni trejler za nepostojeći film od nekoliko minuta bio bolji nego ovaj film. Nema ni humora da funkcioniše kao satira na filmove B produkcije, a i likovi su dosadni pa nam je svejedno kad završe kao žrtve, niti je posebno iznenađenje kad ubica bude raskrinkan ko je on zapravo.


SF


THE HUNGER GAMES: THE BALLAD OF SONGBIRDS & SNAKES (Ocena 5/5)
Izraz „Leba i igara“ postoji još od starog Rima, u kome su se praktikovale gladijatorske borbe, pa sve do danas kada imamo rijalitije. Trilogija Igre gladi je postala bestseler među mladom publikom kojoj je bila namenjena, a četiri filma iz tog serijala su bili uspešni blokbasteri i napravili su od Dženifer Lorens megazvezdu. Priča o rijalitiju u kome se po dva člana iz 12 distrikta Panema bore sve dok ne ostane jedan pobednik (a sve u cilju zabave pripadnika visokog društva i kako bi kaznili disktrikte zbog pubune) je tinejdžerima pružila jednu mračnu priču i upoznala ih sa distopijskom fikcijom. Ovaj film je rađen prema istoimenoj četvrtoj knjizi iz serijala, a radnja se dešava 64 godine pre prvog dela. Smeštena tokom desetih Igri gladi, glavni lik je mladi Koriolanus Snou, koji postaje mentor putujućoj pevačici Lusi Grej Baird iz dvanaestog distrikta. Kako iz originalne trilogije znamo da će Snou postati okrutni predsednik Panema, jasno nam je da on nije heroj, već budući tiranin. On pokušava na sve načine da spasi Lusi Grejs, i isprva nismo sigurni da li to radi i zbog ličnog uspeha, ili zato što su mu se javile iskrene emocije prema njoj; ali kako priča odmiče on se sve više pretvara u lika kog znamo iz kasnijih delova. Tom Blajt i Rejčel Zegler su odlični kao Koriolanus i Lusi Grej, i njihov odnos je mnogo zanimljiviji i kompleksniji od ljubavne priče između junakinje originala Ketnis Everdin sa drugim učesnikom, Pitom, i njenim prijateljem iz detinjstva, Gejlom. Često priče koje su smeštene pre glavne radnje znaju da budu samo nepotrebno razvučene i ne otkrivaju nam nove informacije o likovima ili svetu u kom se događaju, ali ovde to nije slučaj. Razvoj Igara, kao i razvijanje Koriolanusovog lika, nam pružaju bolji uvid u funkcionisanje Panema i pokazuje kako želja za moći i vlašću mogu da promene ljude, a strašno je i, nadam se, poučno koliko podseća na našu stvarnost.

SERIJE


SLOW HORSES: Sezona 3 (Ocena 5/5) Prve dve sezone špijunskog trilera Slow Horses su izašle u aprilu i decembru 2022. godine na Apple TV+, ali sam ih ja odgledao tek ove godine, i mogu reći da sam bio oduševljen. Serija priča jednostavnu priču o kompleksnim likovima čije su misije zanimljive, a situacije u kojima se nađu uzbudljive i napete, a opet je sve protkano tipičnim britanskim humorom i nema nepotrebnih podzapleta, pa šest epizoda u svakoj sezoni prolete. Kako većina špijunskih dela crpi uticaj ili od Ijana Fleminga (tvorca Džejmsa Bonda gde je fokus na akciji i avanturi, pa čak i pomalo naučnoj fantastici) ili od Džona le Karea (birokratski prikaz špijunaže inspirisan Hladnim ratom); ovde je jasan uticaj potonjeg jer je priča više realistična. Zasnovana po serijalu romana pisca Mika Herona, svaka sezona prati jednu knjigu odnosno novu misiju tima nesposobnih špijuna, koje je MI5 iz različitih razloga prebacio na bavljenje nebitnim zadacima. Ovaj tim koje kolege nazivaju „sporim konjima“ je predvođen Džeksonom Lembom (Gari Oldman), genijalnim ali vrlo nekulturnim agentom staromodnog kova koji ne krije svoj alkoholizam, cinizam i smrad (ne libi se da ispušta gasove pred drugima i ne vodi baš računa o ličnoj higijeni). U prvoj sezoni, oni su istraživali kidnapovanje studenta pakistanskog porekla; u drugoj su otkrili istinu o misterioznoj smrti bivšeg agenta; a u trećoj sezoni jedan član tima biva otet. Naravno, nijedna njihova misija, u kojoj se nekako slučajno nađu, nije onakva kakva deluje i ispostavi se da se radi o većoj zaveri u koju je i sam MI5 umešan jer nisu tipični „dobri momci“. Kako za sada imamo osam delova književnog serijala o ovim (anti)junacima, kao i nekoliko kratkih priča, raduje me to što znam da nas sigurno očekuje još sezona.


A MURDER AT THE END OF THE WORLD: Miniserija (Ocena 5/5) Scenaristi i režiseri Brit Marling i Zal Batmanglidž su sarađivali na nekoliko filmova i serija, od kojih bih posebno izdvojio The OA sa Netflixa, koja je mešala nekoliko žanrova – od misteriozne drame do natprirodne naučne fantastike. Ova serija je malo više tipični triler, ali pred kraj flertuje sa žanrom SF-a jer se bavi temom veštačke inteligencije. Pratimo dve priče, jednu smeštenu u sadašnjost, a drugu u prošlost. U sadašnjosti, hakerka Darbi Hart (Ema Korin), koja se proslavila kad je napisala knjigu u kom je razotkrila serijskog ubicu žena, biva pozvana od strane milijardera Endija Ronsona (Klajv Oven) u njegovo privatno odmaralište na Islandu. Tu je još nekoliko gostiju, od kojih se ne zna ko je uspešniji u svojim izabranim profesijama – od naučnika do umetnika. Darbi prihvata poziv jer je veliki fan Endijeve žene, nekadašnje hakerke Li (Brit Marling), ali je dočeka iznenađenje kad tamo zatekne svog bivšeg dečka Bila (Haris Dikinson). U scenama iz prošlosti, pratimo Darbino i Bilovo upoznavanje preko interneta, a potom i u stvarnosti, kada su kao detektivi-amateri istraživali serijska ubistva, pa polako otkrivamo i zašto su se rastali. Kada jedan od gostiju završi mrtav u snegom i ledom izolovanom odmaralištu, na Darbi je da otkrije ko je ubica. Dakle, ovde pratimo dve istrage – jedna je smeštena u prošlost i malo ruralniju Ameriku, dok je druga smeštena na hladnom Islandu u odmaralištu u kom gosti imaju sav luksuz i veštačku inteligenciju koja može da im ispuni svaki hir. Deo u prošlosti me je donekle podsetio na seriju True Detective, dok je deo u sadašnjosti kao moderna verzija nekog dela Agate Kristi. U sedam epizoda, serija pruža interesantne likove, bavi se temama ljudskosti i tehnologije, a i samo razrešenje misterije je zadovoljavajuće.


FELLOW TRAVELERS: Miniserija (Ocena 5/5) Miniserija sa Showtime-a, Fellow Travelers, je zasnovana po istoimenom romanu iz 2007. godine, po kojem je rađena i opera. U priči koja se proteže od 1950-ih do ’80-ih, što je svakako jedan od perioda sa najvećim istorijskim promenama u društvu, pratimo komplikovanu ljubavnu priču između dva muškarca. Serija počinje 1986. godine, kada oženjeni Hokins Fuler odluči da poseti bivšeg ljubavnika, Tima Lohlina, koji umire od AIDS-a. Potom se vraćamo u ’50-e godine u Vašingtonu, gde su se Hok i Tim upoznali. Hok je ratni heroj i u samom centru američke politike, ali krije da je gej i ima neobavezne i kratke afere sa muškarcima. Tim je pomalo naivan i dosta religiozan, pa – iako su potpune suprotnosti – njih dvojica se privlače i razvija se strasna veza. U to vreme, istrage oko ljudi za koje se sumnja da su komunisti ili gej su mogle da ih koštaju ugleda i karijere, pa čak i zatvora, ali se između Hoka i Tima razvijaju i iskrene emocije. Ipak, manipulativni Hok se oženi sa Lusi Smit, ćerkom uglednog političara koji je Hoku očinska figura nakon što ga je njegov otac odbacio kad ga je kao mlađeg zatekao sa momkom. Met Bomer koji igra Hoka koristi svoj fizički izgled i to što može proći kao strejt da ostvari svoje ciljeve, i svidelo mi se što smo videli i negativnije strane njegovog lika koji je spreman na sve da dobije šta želi; ali nije bio spreman da se zaljubi. Džonatan Bejli kao Tim je dosta emotivniji i bori se sa svojom seksualnošću i religijom koja to ne prihvata. Serija obiluje eksplicitnim scenama seksa, koje nisu tu samo radi senzacionalizma, već nam prikazuju i koliko je jaka privlačnost između Hoka i Tima. Alison Vilijams ima pomalo nezahvalnu ulogu Lusi, žene koja je zaljubljena u Hoka, i možda čak i sumnja da joj nije veran, ali je spremna da ostane u braku zarad prikaza idealne porodične slike. Ipak, kako serija odmiče i njen lik se bolje razvija, i vidimo nijanse i u njenoj karakterizaciji. Tu je i podzaplet o dva Afroamerikanca, novinaru Markusu i dreg kvinu Frenkiju, koji se takođe zaljubljuju i prolaze kroz brojne prepreke, počev od Markusove homofobije, do rasizma. Pošto je smeštena u drugu polovinu XX veka, kad stignemo do ’60-ih i ’70-ih godina, shvatamo kako se vreme menja i homoseksualci počinju slobodnije da žive, ali onda dolazi AIDS epidemija i mnogi počinju da umiru od te pošasti. Serija kroz priču o odnosu dva muškarca, koji ne smeju da žive kako žele, prikazuje američko društvo i predrasude sa kojima se susreću, ali je problem i njihova internalizovana homofobija i nemogućnost da prihvate same sebe. Meni se više dopala priča o samom odnosu Hoka i Tima i period smešten u ’50-e, nego kasnije epizode, gde su razdvojeni i suočavaju se sa raznim drugim tragedijama, ali nekako uvek uspevaju da ostanu u životu jedan drugoga. Serija produkcijski izgleda sjajno, gde je svaka epoha i decenija odlično prikazana, glumci su sjajni, a teme kojima se bavi su i dan-danas bitne i prisutne. Iako se vreme promenilo, a samim tim i ljudsko poimanje drugačijih oblika seksualnosti – Fellow Travelers prikazuje da se prošlost ne sme zaboraviti, ali i da se borba i dalje nije završila, i da i dalje treba raditi na prihvatanju, kako od strane drugih ljudi, tako i samih sebe.

SERIJE: NOVEMBAR 2023

DRAMA


THE MORNING SHOW: Sezona 3 (Ocena 5/5) U recenziji za prethodnu sezonu ove serije sa striming servisa Apple TV+, rekao sam da ova serija ima sve što je potrebno da se smatra vrhom prestižnih drama, ali da nešto ipak fali, iako ima prostora za poboljšanje. Kao da su me poslušali, pa smo tako dobili najbolju sezonu do sada. Odmakli smo se teme seksualnog zlostavljanja kada je Stiv Karel kao lik voditelja jutarnjeg programa Miča napustio seriju; a i pandemija koja je bila u fokusu druge sezone je za nama. Likovi voditeljki Aleks (Dženifer Aniston) i Bredli (Riz Viderspun) su ove godine svaka u svojoj priči, ali njihovo prijateljstvo je i dalje centar serije. Ono što izdvaja ovu sezonu je dolazak meni jednog od omiljenih glumaca Džona Hama, u vidu lika milijardera Pola Marksa, koji u početku se nameće kao spasilac TV mreže iz Njujorka kad planira da je kupi, da bi do kraja sezone postao negativac koji misli da mu novac daje neograničenu moć. Korporacijske intrige su bile nikad zanimljivije, skoro kao i lični komplikovani životi likova, a sve je to i dalje sjajno snimljeno i odglumljeno – samo što sada sav budžet nije otišao na glumce sa A-liste i skupu produkciju, već i na kvalitetnije scenarije i aktuelne teme od novinarske slobode i integriteta; do onih lokalnih političkih tema u Americi poput napada na Kapitol, ali i globalnih poput rata između Rusije i Ukrajine.


LUPIN: Sezona 2 (Ocena 4/5) Prva sezona od pet epizoda francuskog trilera Lupin mi je bila odlična, da bi kvalitet malo opao u drugoj polovini od još pet epizoda koja je nastavila priču. Sad nam stižu sedam epizoda koje je Netflix nazvao trećim delom, a zapravo se radi o drugoj sezoni. Omar Saj je i dalje odličan u vidu lopova Asana Diopa, insipirisanog Arsenom Lupenom, likom iz književnog serijala o džentlmenu-lopovu. On mora da zaštiti bivšu ženu i sina, ali i majku koju nije video godinama, od novih negativaca koje poznaje iz svoje kriminalne mladosti. Ostavljen je prostor za nastavak, iako još ne znamo da li ćemo dobiti nove epizode, jer Netflix tek treba da obnovi seriju.


SF


DOOM PATROL: Sezona 4B (Ocena 3/5) i LOKI: SEZONA 2 (Ocena 2/5) Mislim da se osećam iscrpljeno kada su u pitanju superheroji: imamo previše nastavaka, kako bioskoskih, tako i u vidu serija; prekomplikovane priče koje uklučuju paralelne dimenzije, multiverzume, odlaske u prošlost i menjanje budućnosti; ali i novi likovi i junaci koji nisu toliko harizmatični kao oni stari da bi mogli da nose svoje filmove i serije. DC-jev tim Doom Patrol je prošle godine emitovao šest epizoda, a sada stiže još šest za striming servis Max koje predstavjaju kraj priče. Sama sezona mi je bila konfuzna, ali je finale bilo okej jer je skoro svaki lik dobio neko vrstu srećnog kraja. Marvelov bivši negativac i antiheroj, a sada punokrvni junak Loki, u seriji sa Disney+, i dalje pokušava da ispravi vremensku liniju koja je otvorila multiverzum, a tu je i dalje sledeći veliki negativac za Marvel, Kang Osvajač. Meni dosta toga u drugoj sezoni nije bilo jasno, jer je prošlo dosta od prve sezone, a i treba u glavi držati sve što se desilo u skorašanjim Marvelovim filmovima i serijama. Loki mi je bio više kao domaći zadatak nego uživanje, jer je samo uvod za dalje priče na velikim i malim ekranima koje nas očekuju u ko-zna-već-sada-kojoj fazi Marvelovih superheroja.

FILMOVI I SERIJE: NOVEMBAR 2023

FILMOVI

MJUZIKL

DICKS: THE MUSICAL (Ocena 1/5) Dva gej glumca igraju identične strejt blizance (iako nimalo ne liče), koji su razdvojeni na rođenju, u ovom komičnom mjuziklu. Oni odluče da zamene mesta, kako bi pomirili razvedene roditelje. Film je prepun apsurdnih momenata, koji nažalost ne uspevaju da budu smešni, već su samo vulgarni. Film se sprda sa kvir kulturom, pa ide čak i do incesta i bogohuljenja – što mi ne smeta kada je komedija kvalitetna; ali ovde je humor totalno bezveze i promašen, i ovde nema materijala za film već je kao neki kratki skeč koji je nepotrebno produžen.

DRAMA

CASSANDRO (Ocena 4/5) Biografska drama o životu lučadora sa umetničkim imenom Kasandro (preuzeo od junakinje telenovele koja je i kod nas bila popularna), koji se javno deklarisao kao gej u tipično mačo okruženju meksičkog rvanja je solidna; ali ne pruža ništa specijalno što do sad nismo videli u biopicima. Zanimljivo je prikazan njegov odnos sa samohranom majkom koja ga je podržavala, kao i romansa sa oženjenim rvačem, i Gael Garsija Bernal je dobar u titularnoj ulozi.

PASSAGES (Ocena 4/5) Smešten u Pariz, ova romantična drama prati ljubavni trougao između nemačkog režisera, njegovog supruga Britanca i francuske učiteljice sa kojom režiser započne vezu. Film preispituje temu biseksualnosti i ljudskih odnosa, ali sve je nekako previše svedeno zbog čega se nisam mogao preterano povezati sa likovima, iako su glumci sjajni.

ISTORIJSKI

OPPENHEIMER (Ocena 3/5) Pored Barbie, ovaj film je definitivno obeležio bioskopsku godinu za nama. Iako ga Kristofer Nolan maestralno režira, gluma je na nivou i priča o tvorcu atomske bombe zanimljiva za biografiju, film me je generalno ostavio dosta hladnim i ne mogu reći da sam oduševljen. Shvatam zašto se mnogima dopao i siguran sam da će osvojiti brojne nagrade; i, mada sam Nolanov fan, Oppenheimer mi je bio osrednji.

KRIMI

THE KILLER (Ocena 3/5) Veliki sam obožavaoc Dejvida Finčera, a možda bi ga čak i nazvao jednim od svojih omiljenih režisera. Ali kao što je slučaj sa Nolanom i Oppenheimerom, i Finčerov novi film mi je bio samo okej. Majkl Fasbender je standardno odličan u ulogama hladnih i distanciranih likova, i ovde igra plaćenog ubicu koji nakon zadatka koji je krenuo loše kreće u pohod osvete. Radnja je prilično jednostavna, i izvlači je samo talenat iza i ispred kamere, ali ovo je jedan tipičan osvetnički krimi film.

MISTERIJA

A HAUNTING IN VENICE (Ocena 4/5) Kenet Brana režira i igra glavnu ulogu čuvenog privatnog detektiva Herkula Poaroa u trećem delu ovog serijala po misterijama Agate Kristi. Dok su prva dva filma pratila radnju često adaptiranih Ubistva u Orijent ekspresu i Smrt na Nilu, ovo je adaptacija manje poznatog dela. Smešten u Veneciju, pratimo jednu seansu sa medijumom tokom Noći veštica, gde će se i Poaro zateći kao gost. Naravno, dogodiće se ubistvo i pratimo kako Poaro istražuje među osumnjičenima ko je krivac, a ono što izdvaja ovaj deo je to što ima malo više horor elemenata i naizgled prstohvat natprirodnog, pa nudi zanimljivu misteriju.

TRILER

FAIR PLAY (Ocena 4/5) Erotski triler je žanr koji je bio na vrhuncu (no pun intended) ’80-ih i ’90-ih, ali je uz povremene izuzetke skoro izumro. Ovde pratimo mladi par iz Njujorka, koji zajedno rade na Vol Stritu i kriju svoju vezu, a potom i veridbu od nemilosrdnih kolega. Odnos se menja iz korena kada ona dobije unapređenje koje je on očekivao, i na videlo izlaze profesionalna zavist, mizoginija i seksizam, pa im veza trpi i postaje sve toksičnija. Tokom filma, naše simpatije se prema likovima menjaju jer prvo deluje da je jedan deo para u pravu, a potom drugi; ali jasno je da se radi o ljubomornim ljudima koji su karijeru koja zahteva odsustvo emocija stavili ispred svega, pa čak i svoje ljubavi. Film se bavi interesantnim temama, ali sigurno bi ušao u anale (no pun intended, again) erotskih trilera da je dozvolio sebi da bude još luđi.

RED ROOMS (Ocena 4/5) Ovaj psihološki triler nam stiže iz Kanade, tačnije iz Kvebeka, i govori o suđenju serijskom ubici koji je na brutalan način lišio života tri tinejdžerke i to snimio. Glavni likovi nisu pravnici, porodice žrtava, niti sam ubica, već dve devojke koje se upoznaju na suđenju. Jedna veruje da je osuđenik nevin i zaljubljena je u njega, a druga je model i hakerka koja pokušava da dođe do izgubljenog videa ubistva, pa se upušta na dark web. Nije jasno u potpunosti koji su njeni motivi, ni kakav je zapravo odnos sa drugom devojkom sa kojom započinje neku vrstu prijateljstva. Tokom celog filma mi ne vidimo te jezive scene već slušamo o njima, a to je dovoljno da doprinese atmosferi beznađa u kom su likovi. Ne treba sve da bude isporučeno gledaocima na tacni, ali mislim da bi film bio još bolji da su motivi likova malo jasniji.

AKCIJA

MISSION: IMPOSSIBLE – DEAD RECKONING PART ONE (Ocena 5/5) Špijunski serijal Nemoguća misija je u prva četiri dela bio svaki put priča ispričana na drugačiji način u zavisnosti od toga ko ga režira, gde je iza svakog stajao novi režiser sa jedinstvenom vizijom. U petom i šestom delu režiju je preuzeo Kristofer Mekveri i može se reći da su njegovi uradci među boljima u serijalu. Planirano je bilo da osmi deo bude finalni za Toma Kruza koji igra lik tajnog agenta Itana Hanta, ali je tokom produkcije ovog sedmog rekao da još nije u planu da ga ‘penzioniše’. Sedmi deo predstavlja prvu polovinu, pa otud i naslov Dead Reckoning Part One, i prati IMF tim dok tragaju za opasnim oružjem širom sveta, a pored ljudskih neprijatelja suočavaju se i sa veštačkom inteligencijom. Hejli Atvel se sjajno uklopila u tim kao novi lik lopova, a česte su refrence na ranije filmove, naročito prvi deo koji je režirao Brajan de Palma. Pokušana je i dublja karakterizacija Itanovog lika, gde više otkrivamo o njegovoj prošlosti i tome šta ga tera da stavlja živote svojih prijatelja (ali i celog sveta) ispred svog; ali razlog gledanja ovih filmova nije u dubini likova niti posebnoj radnji gde su u svakom misije manje-više slične, već u impresivnim akcionim scenama, i ovde potpuno zadovoljava to što se od njega očekuje iako sama priča nije završena, pa s nestrpljenjem iščekujem novi nastavak.

HOROR

TOTALLY KILLER (Ocena 3/5) Iako spada u podžanr horora poznat kao slešer, Totally Killer je po meni više mešavina naučne fantastike i komedije, nego čistokrvni horor. Pratimo savremenu tinejdžerku Džejmi, koja se vremeplovom vraća u ’80-e, kada je maskirani ubica ubio tri drugarice njene majke dok su bili u srednjoj školi. Džejmi mora da zaustavi ubicu kako bi promenila tok istorije i spasila svoju majku u sadašnjosti, a usput sreće svoje roditelje kao tinejdžere. Reference na Povratak u budućnost su česte i neminovne, i mada smo slične premise videli u horor komedijama The Final Girls iz 2015. i Happy Death Day iz 2017. godine, Totally Killer ima dovoljno šarma da se izdvoji, iako nije preterano originalan.

WHEN EVIL LURKS (Ocena 4/5) Režiser Demijan Runja smešta ovaj natprirodni horor u ruralni deo svoje rodne Argentine, i pratimo dva brata koji otkrivaju da imaju posla sa demonskom zaposednutošću od koje pokušavaju da zaštite svoju porodicu. Sličan je bio i njegov film Terrified iz 2017. godine, koji je pratio grupu istraživača natprirodnog u komšiluku u Buenos Ajresu, gde je skoro pa zatvorena lokacija i prikaz bliske zajednice razdirana nečim van ovog sveta. Film je solidan i ima par dosta dobrih strašnih scena, i uvek je lepo videti kvalitetne horore i van engleskog govornog područja, koje koristi lokalnu kulturu i mitologiju za stravu.

SERIJE

Ghosts i Juice su dve britanske komedije sa BBC-a, sa po 6 epizoda u sezoni. GHOSTS: Sezona 5 (Ocena 4/5) je i dalje duhovit i zabavan kao i u prethodnim sezonama, pa pratimo nove avanture mladog para koji je nasledio kuću koju naseljavaju druželjubivi duhovi. Peta sezona je poslednja, ali nas još očekuje Božićni specijal u vidu finala.

JUICE: Sezona 1 (Ocena 4/5) je poluautobiografsko delo komičara Mavana Rizvana gde igra Džamu, mladog geja koji radi u marketinškoj kompaniji. On se nosi sa brojnim ličnim problemima u vidu veze sa starijim muškarcem koji je spreman za ozbiljniju vezu i zajednički život, roditeljima Pakistancima koji su šašavi na svoju ruku, i mlađim bratom koji se zaposli u istoj kompaniji i napreduje brže nego on. Džama pravi greške tipične za svoju generaciju Milenijalaca, koja kao da nije dovoljno zrela da se nosi sa kompleksnošću savremenog života, ali je takođe i dovoljno psihički i emotivno naprednija u odnosu na starije generacije; a serija ima dosta surealnih momenata koje nam prikazuju svet iz Džamine vizure.

FILMOVI: OKTOBAR 2023

HOROR

Oktobar je mesec u kome se slavi Noć veštica, pa dosta horor filmova i serija izlazi baš u tom periodu. Pogledao sam nove nastavke dugovečnih serijala Saw, The Exorcist i The Conjuring, i svaki od njih bi od mene dobio srednju ocenu 3.

SAW X je deseti deo, nakon spin-ofa Spiral, ali je radnja smeštena između prvog i drugog dela. Original i nastavak su po meni i najbolji, pre nego što se priča izgubila u vremenskim preskocima, brojnim novim likovima i zapletima koji nisu imali previše smisla kad o njima bolje razmislimo. Iako je njegov lik Džon Krejmer umro u trećem delu, Tobin Bel se vraća toj ulozi i pratimo ga nakon što je probao eksperimentalno lečenje od raka u Meksiku. Kad se ispostavi da se radi o prevari, on okuplja doktorku i njene pomoćnike, i kažnjava ih na surove ali kreativne načine koje smo i navikli od njega. Film je dosta dobro primljen od strane fanova, ali jasno je da ništa ne može da nadmaši prva dva dela, mada ima još života u ovom serijalu.

The Exorcist je jedan od najuticajnijih horora ikada, i kada je izašao 1973. godine, publika nikada nije videla nešto slično. Pet decenija kasnije, stiže novi nastavak THE EXORCIST: BELIEVER, i ignoriše sve prethodne delove koji nisu imali najbolju prihvaćenost kod kritike i publike. Ovde pratimo dve porodice sa ćerkama tinejdžerkama koje nestanu, i kada ih nađu, ispostavlja se da ih je nešto demonsko zaposelo. Jedna devojčica potiče iz religiozne porodice, dok je druga ćerka samohranog oca udovca. Kao i u originalu, prva polovina je dosta sporija i polako upoznajemo likove, dok je u drugoj polovini fokus na samom egzorcizmu. Elen Berstin, koja je igrala majku posednute devojčice iz originala, se vraća toj ulozi i pomaže porodicama koje sad prolaze kroz to što su njena ćerka i ona doživele pre 50 godina. Film je dobio dosta negativne ocene, ali ga ja ne smatram tolikom lošim; prosto, ništa ne može da nadmaši prvi film niti da uništi njegovo nasleđe – ni loši nastavci, kao ni derivativne kopije, jer on je ušao u filmski kanon.

THE NUN II je osmi deo franšize The Conjuring i dosta je bolji od svog prethodnika The Nun iz 2018. godine, ali je manje-više tipični natprirodni horor. U nastavku, časna sestra koja je u prvom delu naizgled pobedila demona Valaka, mora ponovo da se suoči sa njim u školi za devojčice u Francuskoj. Jasno je da ćemo dobiti i treći deo o opatici iz pakla i, mada ne nudi ništa neviđeno, bar je svestan svojih uzora iz kojih crpi inspiraciju i uspeva da bude solidan osrednji horor.

KRATKI FILM

STRANGE WAY OF LIFE (Ocena 5/5) Ovaj kratki film bih opisao kao Planinu Broukbek kroz estetiku španskog režisera Pedra Almodovara. Itan Hok i Pedro Paskal igraju šerifa i kauboja, bivše ljubavnike, koji se ponovo sastanu kad Pedrov sin ubije svoju ljubavnicu, ženu Itanovog pokojnog brata. Mešavina vesterna, gej ljubavne drame i priče o osveti, ovo je lako mogao biti i dugometražni film; ali je Almodovar uspeo da u pola sata ispriča kompletnu priču sa sjajnim likovima, bez previše melodrame tipične za njegova dela.

SERIJE: OKTOBAR 2023

KOMEDIJA


BIG MOUTH: Sezona 7 (Ocena 5/5) Animirana komedija o tinejdžerima koji prolaze kroz pubertet ne opada kvalitetom ni u sedmoj sezoni. Sve što sam napisao za petu i šestu sezonu, važi i ovde – i dalje je to presmešna i apsurdna satira, a opet na momente realna i emotivna priča o odrastanju. Netflix je obnovio seriju za poslednju, osmu, sezonu.


BARRY: Sezona 4 (Ocena 4/5) Sa HBO dolazi poslednja sezona ove krimi komedije, o plaćenom ubici koji tokom zadatka u El Eju odluči da postane glumac. Kroz tri sezone smo pratili kako Bari sve više tone u kriminal, iako se trudi da bude dobar čovek, a u četvrtoj sezoni ga sustižu sva njegova zlodela. Odlično je što su znali kad da stanu sa serijom (slično kao i ovogodišnja HBO-ova drama Succession, koja se završila nakon četiri sezone); pa se u drugoj polovini poslednje sezone radnja premešta osam godina kasnije i vidimo likove u nekim novim okolnostima. Mada je imala humoristične momente, serija je sve više postajala tragedija umesto komedije, pa je kraj zadovoljavajući – iako ne nužno pozitivan.


THE BEAR: Sezona 2 (Ocena 5/5) Mešavina drame i komedije, serija The Bear sa Hulua, je smeštena u restoran u Čikagu. Prva epizoda počinje in medias res, i odmah smo ubačeni u haotični svet spremanja hrane, a likove smo vremenom upoznavali kako se prva sezona razvijala. Od vlasnika, kuvara Karmija koji je preuzeo restoran od brata koji se ubio, i Ričija, njegovog poslovnog partnera i najboljeg prijatelja pokojnog brata; do talentovane mlade kuvarice Sidni i ostalih radnika u restoranu, svako je dobio svoj momenat da se pokaže, i u drugoj sezoni još ih bolje upoznajemo i zavolimo jer deluju kao realni ljudi sa svim manama, vrlinama i traumama. Način na koji je prikazan Čikago, kultura tog grada, stresni posao u restoranu i ukusna hrana, izdvajaju ovu dramediju, kao i sjajni likovi.


SWARM: Miniserija (Ocena 5/5) Ovu Amazonovu miniseriju od sedam epizoda bih svrstao pod komediju pre svega zbog satiričnih i crnohumornih momenata, mada ima i elemente psihološkog horora i trilera. U svakoj epizodi, pratimo (anti)junakinju Dre u nekom novom mestu i novoj situaciji, gde je spremna da ubije svakog ko joj stane na put do njene omiljene pop zvezde, koja je ovde ocigledno zamena za Bijonse. Iako se ova serija neće dopasti svima, meni se neočekivano dopala i više nego što sam očekivao i pružila mi je neke zaista lude momente.


DRAMA


ELITE: Sezona 7 (Ocena 1/5) Ovo je verovatno najlošija serija koju i dalje pratim. Tu je gomila novih likova učenika privatne škole koji nisu baš zanimljivi i sve situacije smo do sad videli u ranijim, boljim sezonama. Najavljeno je da ce sledeća osma sezona biti poslednja za ovu Netflixovu tinejdž sapunicu, pa ću verovatno gledati ovaj guilty pleasure do kraja.


FANTAZIJA


AMERICAN HORROR STORIES: Sezona 3 (Ocena 3/5) FX i Hulu su nas za Noć veštica počastili sa četiri nove epizode ove horor antologije. Epizode osciliraju kvalitetom, što je očekivano, ali za fanove horora će biti više nego dovoljno da uživaju.


WOLF LIKE ME: Sezona 2 (Ocena 4/5) U prvoj sezoni se samohrani otac udovac zaljubio u devojku za koju se ispostavlja da je vukodlak. Oni su sad zajedno i čekaju dete, ali se plaše da bi i beba mogla naslediti majčinu kletvu. Kao i u prošloj sezoni, ovo je zabavan miks romantične komedije i natprirodne priče.


THE FALL OF THE HOUSE OF USHER: Miniserija (Ocena 4/5) Majk Flanagan je već za Netflix radio nekoliko horor serija: antologiju The Haunting po romanima Širli Džekson i Henrija Džejmsa, Stivenkingovsku Midnight Mass i tinejdz seriju The Midnight Club po delima Kristofera Pajka. U svojoj poslednjoj seriji za Netflix, on adaptira gotske priče Edgara Alana Poa u savremenom ruhu. Pratimo jednu prebogatu porodicu, koja se obogatila kroz farmaceutsku industriju, ali već u prvoj epizodi saznajemo da će svih šestoro (kako zakonite, tako i nezakonite) dece patera familiasa umreti na misteriozne načine. U narednih šest epizoda, u svakoj pratimo po jednu smrt, u koju je uvek umešana žena sa kojom su otac i njegova sestra sklopili faustovski dogovor u prošlosti. Ako volite prethodne Flanaganove serije, i ova će Vam se dopasti; meni je bila vrlo dobra, mada mislim da je dosta toga već viđeno u njegovim ranijim delima.


DOKUMENTARNI


THE SUPER MODELS: Miniserija (Ocena 5/5) Iako modna industrija slavi žensko telo, često se manekenke susreću sa seksizmom, rasizmom, ejdžizmom i brojnim predrasudama i stereotipima vezanim za lepe žene. Kroz četiri epizode na Apple TV+, četiri supermodela Kristi Tarlington, Sindi Kroford, Linda Evandželista i Naomi Kembel se prisećaju svojih početaka i svetske slave. One su neke od najpoznatijih lica sa kraja 20. veka, kada je kult poznatih bio na vrhuncu; a opet nisu bili toliko dostupni javnosti jer nema društvenih mreža. Meni je bilo najzanimljivije videti da su one i dalje prijateljice, i možda jedine koje mogu da razumeju jedna drugu zbog sličnih iskustva koje su prošle. Fokus je i na negativnijim stranama njihovih života, jer su se mnogi okrenuli protiv njih – od feministkinja koje su smatrale da supermodeli pružaju nerealne standarde lepote, do samog sveta mode koja ih je smatrala precenjenima i teškim za saradnju. Poznato je da Naomi vazi za ‘najtežu’, mada kao što i sama kaže pitanje je koliko su rasizam i mizoginija uticali na to da je mediji tako prikažu. Ona otvoreno priča o svojoj borbi sa zavisnošću, a sada podstiče modele i dizajnere iz svih delova sveta, naročito Afrike. Nakon ne tako uspešnog pokušaja u glumi, Sindi je postala moćna poslovna žena, a i njena deca su sad modeli. Možda je Lindina priča najteža, od nasilnog braka do borbe sa rakom dojke, depresije i fizičke promene jer više ne izgleda kao tipični model. Kristi je završila univerzitet i okrenula se humanitarnom radu, a sve su uspele da pokažu da su pored lepote jake i pametne žene. Zato njihova slava kad su bile na vrhuncu ne treba da čudi, jer je bilo puno lepih modela, ali su njih četiri imale i nesto više. Sada i u pedesetim godinama života, ove četiri dame pokazuju da su obeležile jedan period u pop kulturi, ali da njihovo vreme još nije prošlo.

FILMOVI: SEPTEMBAR 2023

KOMEDIJA


BARBIE (Ocena 4/5) Jedna od najuspešnijih filmskih priča ove godine je film o Barbi, kako po zaradi, tako i od hvalospeva kritičara i tome što je osvojio srca publike. Scenario su pisali Noa Baumbah i Greta Gervig, koja je i režirala film. Ovaj par je poznat po manjim, nezavisnim filmovima, i ja sam fan mnogih od njih, pa sam dosta očekivao od ovog filma. Možda je preveliki hajp uticao, kao i predznanje o samom filmu jer sam o njemu čitao i slušao na brojnim mestima koja se bave pop kulturom; i ne mogu reći da me je oduševio, ali nije ni bio loš. U pretežno pink svetu koje naseljavaju barbike, njima je svaki dan ispunjen uživanjem na plaži, žurkama i srećom. Tu su i različite verzije Kena, ali ovo je pretežno matrijarhalno društvo, gde su barbike uspešne u svim karijerama. Sve se menja kada stereotipična Barbi (Margo Robi) počne da razmišlja o smrti, pa ona odlučuje da ode u stvarni svet i pronađe devojčicu koja se igra sa njom, kako bi otkrila zašto je počela da razmišlja o smislu života i svom postojanju. Za njom kreće Ken (Rajan Gosling), koji otkriva da u našem svetu muškarci više vode glavnu reč, i odlučuje da iskoristi Barbino odsustvo i preuzme vlast u svetu barbika. Film je hvaljen kao odlična metafora za probleme savremenih žena i zbog feminističkih tema, ali mislim da su odrađene dosta površno. Ipak, ovo je blokbaster za široku publiku iza kog stoji kompanija Matel, kojima je cilj prodati što više lutaka, pa je zapravo uspeh Grete Gervig što je uspela da provuče bilo kakve ozbiljnije teme kroz žanr fantazije i komedije. Humor je dosta dobar, pre svega zahvaljujući Margo i Rajanu koji su briljirali u ulogama Barbi i Kena, ali mislim da bi film bio duhovitiji i imao jaču poentu da je bio bar za pola sata kraći.


BOTTOMS (Ocena 2/5) Meni se dosta dopao prethodni film režiserke Eme Seligman, Shiva Baby, u kome je igrala Rejčel Senot; a sada njih dve stoje iza scenarija za ovu komediju koju Ema režira, a Rejčel igra jednu od glavnih uloga. Radnja prati dve srednjoškolske prijateljice lezbijke koje osnuju borilački klub, pod paravanom kursa samoodbrane, kako bi smuvale popularne navijačice i izgubile nevinost. Seks je glavna tema u tinejdžerskim komedijama, i ja sam fan takvih filmova gde humor često zna da bude jako dobar, crnohumoran i perverzan, pa zbog toga steknu fanove raznih generacija. Ovde su svi likovi i situacije bili jako iritantni, i film se trudi da bude progresivan a opet politički korektan, i – iako je dobio dobre kritike i ocene – nije mi se svideo.


TRILER


ROTTING IN THE SUN (Ocena 4/5) Čileanski režiser Sebastijan Silva igra fiktivnu verziju sebe, koji živi u Meksiku i pati od depresije. Na gej nudističkoj plaži, on upoznaje američkog influensera Džordana Ferstmana (takođe igra fiktivnu verziju sebe). Sebastijan pristaje na poslovnu saradnju sa Džordanom, iako ga ovaj nervira. Radnje iz satire o gej temama i svetu umetnika iznenada prelazi u triler, kada Džordan dođe u posetu Sebastijanu, koji je nestao, a u sve je umešana Sebastijanova kućna pomoćnica Vero. Vero priča španski, dok ga Džordan ne govori, i on sve više tone u paranoju verujući da ga Sebastijan izbegava, a u pitanju je jedan nesrećni slučaj koji je rezultirao Sebastijanovom smrću. Žanrovski prelaz iz komedije u triler se mnogima neće dopasti, ali toga je bilo i u ranijim Silvinim filmovima. Prva polovina filma je dosta eksplicitna, naročito scene golotinje i seksa na nudističkoj plaži gde se okupljaju gejevi, ali druga polovina se bavi ozbiljnijim temama poput klasnih razlika kada fokus pređe na kućnu pomoćnicu Vero. Ovo nije u potpunosti komedija, a ni skroz triler, već umetnički projekat sa režiserom koji je spreman da se sprda sa samim sobom i umetnošću koju stvara.


HOROR


TALK TO ME (Ocena 5/5) Horor filmova ima puno, i s obzirom na to da ih je lako snimiti za male pare, a uvek su tu nastavci i rimejkovi, deluje da se retko koji originalni film probije. I pored toga, svake godine se probere par naslova koji zalude sve svojim kvalitetom i unesu nešto novo u taj žanr. Ovaj film dolazi iz Australije i nije do sad nešto što već nismo videli, jer je priča o duhovima i zaposednutosti jedna od osnovnih tropa horora. Način na koji je priča prezentovana je ono što čini ovaj film posebnim. Pratimo grupu tinejdžera, koji prave žurke na kojima je glavna atrakcija prizivanje duhova i snimanje za društvene mreže. Za to oni koriste odsečenu balsamovanu ruku, koja je navodno pripadala medijumu, i koju kad uhvate svojom rukom i kažu „Pričaj sa mnom“, pojave se duhovi. Sve deluje kao bezazlena, ali jeziva zabava dok svet mrtvih i živih ne počnu da se prepliću. Likovi su realistični, pa nam je stalo do njihovih sudbina i preživljavanja, a neke od scena su zaista napete i strašne. Ovo je debi film braće blizanaca Jutjubera, poznatih po videima gde parodiraju filmove, pa je jasno da poznaju horor žanr, ali i svoju generaciju kojima kontakt sa natprirodnim predstavljamo samo sadržaj za društvene mreže. Film ne objašnjava previše poreklo ruke, niti pravila prizivanja duhova, što je verovatno ostavljeno za nastavak koji će neminovno doći zbog uspeha filma; ali za sada je ovo jedan sjajan, novi, originalni horor koji ne sme da se propusti.

SERIJE: SEPTEMBAR 2023

KOMEDIJA


ARCHER: Sezona 14 (Ocena 3/5) Dugovečna FXX-ova animirana serija, koja meša komediju i špijunsku akciju, dolazi kraju. Pre poslednje sezone, ponovo sam pogledao određene epizode iz ranijih sezona. Kada uporedimo avanture tajnog agenta Sterlinga Arčera ranije i sada, jasno je da je kvalitet opao, a humor slabiji, ali ovo mi je i dalje jedna od dražih serija.


SEX EDUCATION: Sezona 4 (Ocena 5/5) Ova britanska tinejdž komedija takođe dolazi kraju u četvrtoj sezoni na Netflixu. Likovi Otisa, koji daje drugarima iz škole seksualne savete; njegove devojke Mejv; gej najboljeg prijatelja Erika; njegovog bivšeg dečka Adama i ostalih, i dalje uče da se nose sa emotivnim i seksualnim problemima – sada u novoj školi koja je dosta progresivnija od njihove prethodne. I stariji likovi, poput Otisove majke, seksualnog terapeuta Džin, se nose sa teškim situacijama, poput toga što je ponovo samohrana majka i pati od postporođajne depresije. Serija pokriva čitav spektar LGBT iskustava i, mada se bavi ozbiljnim temama, i dalje ih obrađuje na duhovit i topao način.


ONLY MURDERS IN THE BUILDING: Sezona 3 (Ocena 5/5) Mešavina komedije i misterije sa Hulua, Only Murders In The Building, je sjajno počela, ali je druga sezona bila malo slabija, i sada je u trećoj sezoni najbolja do sad. Pored Stiva Martina, Martina Šorta i Selene Gomez, koji igraju komšije iz zgrade u Njujorku koji vode podkast koji se bavi istragama ubistava, u novoj sezoni im se pridružuju glumci sa A liste, poput Meril Strip u liku ne tako uspešne glumice i Pola Rada kao zvezde koji postaje nova žrtva ubistva. Istraga je, pored zgrade iz naslova, smeštena i u pozorište na Brodveju, a sama misterija i humor su odlični.


STARSTRUCK: Sezona 3 (Ocena 3/5) Kao i prva i druga sezona, i treća sezona ove romantične komedije od mene dobija srednju ocenu, jer je i sama serija takva – nit’ smrdi, nit’ miriše. Prve dve sezone smo pratili vezu između pomalo nesnađene Džesi i filmske zvezde Toma, a sada je prošlo dve godine od njihovog raskida. Oni se ponovo sreću na venčanju zajedničkih prijatelja, i saznajemo da je Tom veren, a Džesi započne vezu sa dečkom kog upozna na svadbi. I pored toga, deluje da između bivših i dalje postoje emocije. Šest dvadesetominutnih epizoda proleti, pa je ovo okej serija za ubiti vreme.


DRAMA


FULL CIRCLE: Miniserija (Ocena 3/5)
Stiven Soderberg režira ovu krimi dramu za striming servis Max, i radnja prati nekoliko likova raznih socijalnih staleža u Njujorku koji postaju umešani u zločin. Sve počinje kada gvajanska mafija kidnapuje sina bogate porodice sa Menhetna, čije roditelje igraju Kler Dejns i Timoti Olifant. Razlog za to je taj što Gajanci veruju da će tako skinuti staro porodično prokletstvo, ali situacija se komplikuje kada se ispostavi da su kidnapovali pogrešnog dečaka. Sam krimi element priče je zanimljiv i kroz šest epizoda nove tajne izlaze na videlo, ali sama komplikovana priča i brojni likovi čine seriju pomalo zamršenom.


THE CONTINENTAL: Miniserija (Ocena 3/5) Podnaslov ove serije je „From the world of John Wick“, s obzirom na to da je ovo prednastavak smešten u svet hiperstilizovane akcije filmske franšize u kom Kijanu Rivs igra plaćenog ubicu Džona Vika. Titularni hotel je mesto gde se plaćene ubice okupljaju i u njemu je zabranjeno bilo kakvo nasilje između njih. Ijan Makšejn u filmovima igra menadžera hotela Vinstona Skota, a u seriji pratimo njegovu mlađu verziju u Njujorku ’70-ih. Tadašnji menadžer Kontinentala, Kormak O’Konor (kog igra Mel Gibson) je odgajio Vinstona i njegovog brata Frenkija, ali kad Frenki opljačka Kormaka, između njih izbija rat. Svet Džona Vika u kome plaćene ubice žive po sopstvenom kodu je veoma zanimljiv, pa ne čudi da smo dobili ovu seriju, a u planu je i spin-of film u kome će Ana de Armas igrati balerinu plaćenog ubicu. Ipak, ovoj trodelnoj miniseriji fali ono nešto što je originalni film imao i sa svakim novim delom deluje mi da se franšiza razvodnjava.


WOLF: Miniserija (Ocena 4/5) Jako volim britanske krimi miniserije gde uvek dobijemo kvalitetnu i zaokruženu priču. BBC nas je navikao na takve serije, pa sada imamo Wolf, koja nije do sad ništa neviđeno, ali je dovoljno zabavna i napeta da drži pažnju kroz šest epizoda. Imamo dve naizgled nepovezane priče: jedna prati detektiva Džeka Kaferija, opsednutog svojim komšijom za kog sumnja da mu je ubio brata kad su bili deca; a druga prati bogatu porodicu koju čine otac, majka i ćerka koje drže kao taoce i terorišu dvojica psihopata. Lik detektiva Džeka Kaferija je nastao u serijalu romana spisateljice Mo Hejder, pa iako je ovaj slučaj rešen na kraju serije, ne bi smetalo da vidimo i neke njegove druge istrage.


FANTAZIJA I SF


AMERICAN HORROR STORY: Sezona 12 (Ocena 4/5)
Sezone FX-ove horor antologije osciliraju, i dok su neke genijalne od početka do kraja, neke počnu dosta dobro da bi se raspale na kraju. Za sad još ne znamo u kom će pravcu otići najnovija sezona, ali prvih nekoliko epizoda mi se dopalo. Iako su sve sezone do sad bile inspirisane legendarnim hororima, ovo je prva sezona bazirana na već postojećem delu – romanu Delicate Condition, očigledno inspirisanom kultnom horor knjigom i filmom Rosemary’s Baby. Ema Roberts igra glumicu u usponu, koja bezuspešno pokušava da zatrudni, i nakon nekoliko vantelesnih oplodnja deluje da će ona i njen suprug postati roditelji. Ona primećuje da je prate neobični ljudi i neobjašnjive stvari joj se događaju, pa nije jasno za sada da li je u pitanju nešto natprirodno, ima li sve veze sa njenom trudnoćom ili je pak sve u njenoj glavi. Ovo je jedna od retkih serija gde nikada ne znam u kom će pravcu da ode, ali je sigurno da nikad neće biti dosadno.


THE WHEEL OF TIME: Sezona 2 (Ocena 4/5) Visokobudžetne adaptacije serijala romana epske fantastike ima mnogo danas, od Igre prestola i spin-ofa Kuća zmaja, do Amazonovih Gospodara prstenova: prstenova moći i Točka vremena. Osim Igre prestola, deluje da nijedna nije postala deo mejnstrima i dosegla do publike koja nije već fan toga, a i ne osvajaju toliko nagrada i pohvala kritičara koliko bi se očekivalo. U drugoj sezoni, The Wheel Of Time je pojednostavio radnju romana i uneo neophodne promene koje su očekivane kada uzmemo u obzir da adaptiraju serijal od čak 14 knjiga. U prvoj sezoni nismo znali ko je od petoro glavnih likova reinkarnacija Ponovorođenog Zmaja, ali je sada njegov identitet poznat. Likovi su raštrkani i svako se nosi sa svojom ulogom u ovom svetu magije i legendi. Serija nije toliko eksplicitna i brutalna poput Kuće zmaja, niti bogata mitologijom poput Prstenova moći, ali je definitivno preporuka za ljubitelje tog žanra.


MRS. DAVIS: Miniserija (Ocena 5/5) Ova miniserija meša naučnu fantastiku i religijske teme, i ima zaista neobičnu premisu zbog čega sam uživao u njoj. Gospođa Dejvis je veštačka inteligencija, koju koriste svi na svetu, i dovela je do naizgled opšteg blagostanja. Časna sestra Simon se protivi koriščenju te tehnologije, i prihvata misiju od Gospođe Dejvis da pronađe Sveti gral, a zauzvrat će se Gospođa Dejvis samouništiti. Nju ta avantura vodi širom sveta i upoznajemo razne neobične likove. Beti Gilipin je odlična u ulozi Simon, koja je odrasla kao ćerka mađioničara, i dobro zna da iza svakog čuda i magije zapravo stoje ljudi, ali je i sama doživela religijsko iskustvo koje je odvelo životu u veri. Jedan od kreatora serije je Dejmon Lindelof, koji se već bavio temama magije, religije i naučne fantastike u svojim serijama Lost, The Leftovers i Watchmen; pa ne čudi da je i Mrs. Davis još jedan pogodak.

FILMOVI: AVGUST 2023

KOMEDIJA


NO HARD FEELINGS (Ocena 5/5) Od filmske zvezde kakva je Dženifer Lorens očekujemo uloge u blokbasterima ili one koji bi donele prestižne nagrade, ali kako se ta dobitnica Oskara već pokazala u dramama i franšizama, jasno je da želi da snima samo filmove u kakvim i sama uživa. Ona je u intervjuima često spontana i duhovita, i ta njena karakteristika dolazi do izražaja u ovoj komediji. Ona igra 32-godišnjakinju, koja jedva spaja kraj sa krajem radeći kao konobarica i vozačica Ubera. Kad joj oduzmu auto, a preti joj gubitak kuće pokojne majke u kojoj živi, ona se javlja na neobičan oglas kako bi dobila novi auto. Naime, bogati roditelji su spremni da daju auto devojci koja će zavesti njihovog povučenog 19-godišnjeg sina pre nego što ode na koledž. Iako je starija od njega i potpuno su različitih karaktera, između njih se javlja iskreno prijateljstvo i simpatije. Ipak, sve preti da propadne ako on otkrije zbog čega je ona zapravo zainteresovana za njega. Film ima malo preteranu premisu, ali je to i poenta ovakvih komedija. Ovo je slično seks komedijama koje smo viđali 2000-ih godina, gde se likovi dovode u uvrnuto smešne seksualne situacije. Zahvaljujući Dženifer Lorens i Endruu Bartu Feldmanu u glavnim ulogama, film uspeva da bude više od ‘seks komedije’ i pronađe emotivnije i realne momente u žanru, ali ni u jednom momentu ne zaboravljajući da za to mora da ima dobre likove i, naravno, da bude konstantno duhovit.


RED, WHITE & ROYAL BLUE (Ocena 4/5) Ova romantična komedija, zasnovana prema istoimenom popularnom romanu, prati dva momka koji se u početku ne podnose, ali ubrzo shvataju da su sličniji nego što misle i zaljubljuju se. Razlika je u tome što oni nisu neki obični momci, već je jedan sin predsednice Sjedinjenih Američkih Država, dok je drugi britanski princ. Film je dosta simpatičan i na momente pronicljiv za teme kojima se bavi, ali mislim da je mogao da bude malo oštriji u prikazu gej romanse dve javne i političke ličnosti.


DRAMA


PAST LIVES (Ocena 5/5) Film otvara scena u baru u Njujorku, koju gledamo iz vizure nepoznatih likova – drugih posetioca bara – koji pokušavaju da otkriju u kom su odnosu troje gostiju, Koreanac, Koreanka i belac. Oni pogađaju da li su u srodstvu, romantičnoj vezi, prijatelji, i trude se da definišu način na koji razgovaraju i njihove govore tela. Zatim se radnja vraća u Seul pre 24 godine, kada dvoje prijatelja, dečak i devojčica, bivaju razdvojeni jer se njena porodica seli u Toronto. Devojčica menja ime u Nora i kad odraste preko Fejsbuka uspe da nađe prijatelja iz detinjstva koji je i dalje u Koreji. Oni počinju da pričaju svakodnevno, ali kontakt im se opet prekida kad shvate da ta veza na daljinu ne uspeva, i Nora odlazi u Njujork kako bi postala spisateljica. Nora upoznaje pisca Artura, za koga se udaje, ali onda njen nekadašnji prijatelj odluči da je poseti u Njujorku. Nora, njen muž i prijatelj su tri lika iz bara sa početka, i kako film odmiče shvatamo da se ovde radi o neuzvraćenim ljubavima, prijateljstvu koje opstaje uprkos daljini i protoku vremena, ali i o sudbini i kajanjima za stvari u životu koje nisu išle onako kako bi likovi želeli. Ovo je mali film u smislu da nema napetih, melodramatičnih momenata poput afere, svađa i raskida; ali se bavi velikim emocijama upravo kroz sitne gestove, poglede, neizgovorene reči… Iz tog razloga ovu romantičnu dramu ne treba propustiti.


AKCIJA


HEART OF STONE (Ocena 1/5) Ovo je jedan toliko dosadan i zaboravljiv špijunski film, koji je verovatno želeo da bude ženska verzija Nemoguće misije, ali nije u tome uspeo. Gal Gadot igra špijunku Rejčel Stoun, koja mora da zaustavi hakerku da se dokopa opasnog oružja, veštačke inteligencije pod nazivom Srce. Film je prepun klišea da je i sam naslov loša igra rečima na prezime junakinje i oružje koje traži.


AVANTURA


INDIANA JONES AND THE DIAL OF DESTINY (Ocena 5/5) Indijana Džouns je jedan od legendarnih heroja akcionih i avanturističkih priča, poput Džejmsa Bonda ili Tarzana. Za razliku od njih gde su ih igrali brojni glumci, ova uloga nesumnjivo će zauvek pripadati Harisonu Fordu. Prvi film je izašao 1981. godine, kao omaž avanturističkim serijalima iz 1930-ih, a novi peti nastavak je sada star u odnosu na prvobitni film skoro koliko i ti serijali kojima je odavao počast. Originalna trilogija se okončala krajem ’80-ih, da bi dobili i četvrti (ne toliko dobar) nastavak 2008. godine. Ovaj peti film je zasigurno poslednji u kome ćemo gledati Forda u ulozi arheologa, jer je ušao u devetu deceniju života. Dok je trilogija bila smeštena u 1930-e, a četvrti deo u ’50-e, sada smo u 1969. godini. Izgleda da je vreme avantura i magije zamenjeno naukom, jer su ljudi opsednuti sletanjem na Mesec, što predstavlja budućnost, a ne zanima ih drevna istorija i prošlost. Indija vidimo kao mrzovoljnog starca kome smeta glasna muzika i buka mladih komšija, a odlazi u penziju sa mesta profesora na koledžu. Polako otkrivamo šta se desilo u razmaku između četvrtog i ovog dela, jer je u četvrtom nastavku Indi otkrio da ima sina i pomirio se sa njegovom majkom, svojom ljubavi iz mladosti. Meni se to veoma dopalo i imali smo priliku da vidimo jednog drugačijeg Indijanu – ne heroja i šarmantnog zavodnika – već jednu ranjivu osobu punu kajanja. Njega očekuje poslednja avantura kad mu se obrati kumica Helena Šo, koja traga za misterioznim artefaktom za kojim je tragao i njen otac: mehanizmom sa Antikitere, koji je stvorio matematičar Arhimed u antičkoj Grčkoj. Njima su za petama Indijevi stari neprijatelji, nacisti, i trag ih vodi širom sveta po egzotičnim lokacijama. Veoma sam uživao u ovom filmu, jer je još jedna tipična avantura za Indijanu Džounsa, ali je takođe jasno da je finalni film u serijalu i puno je referenci na prethodne delove, a nisu preterali sa tim. Jasno je da ćemo kad-tad dobiti novog Indijanu Džounsa, kog će glumiti neki drugi mladi harizmatični glumac, ali do tada originalni serijal od ovih pet filmova i Harison Ford su dobili završnicu kakvu ovaj junak i zaslužuje.


HOROR


KILLER BOOK CLUB (Ocena 1/5) Ovaj španski slešer je očigledno inspirisan hororima Znam šta ste radili prošlog leta i Vrisak, ali ne može im ni prići jer nema ni trunku originalnosti. Pratimo studente, koji imaju književni klub sa tematikom horor knjiga, koji slučajno ubiju svog profesora, pa neko počinje da ih ucenjuje i ubija jednog po jednog. Likovi su klišei, ubistva ne naročito inventivna, a ni otkriće ko je ubica ne nudi nikakvo iznenađenje.


THE BLACKENING (Ocena 3/5) Ovaj film je satira na slešere gde uglavnom likovi crnaca budu među prvim žrtvama ubica. Kada grupa prijatelja koji se znaju od koledža iznajmi kolibu u šumi, postaju meta maskiranog ubice. Fora je u tome da su oni Afroamerikanci, pa moraju da igraju misterioznu igru koja uključuje trivia pitanja vezanih za crnačku pop kulturu i istoriju. Mešavina horora i komedije je stara koliko i horor žanr, ali – iako ima zabavnih momenata – dekonstrukcija slešera je već dosta puta viđena.


THE BOOGEYMAN (Ocena 2/5) Psihijatar i njegove dve ćerke su izgubili suprugu i majku u nesreći, a sada se na njih navukla kletva jer počinje da ih proganja stvorenje iz dečijih strahova i mraka – Babaroga. Očekivao sam nešto zanimljivije s obzirom da je zasnovano po kratkoj priči horor legende Stivena Kinga, ali ovde to nisam dobio, pa je ovo samo još jedan predvidljivi natprirodni horor gde se čudovište hrani strahom i teroriše svoje žrtve koristeći njihove traume.


THE LAST VOYAGE OF THE DEMETER (Ocena 2/5) Od svog objavljivanja 1897. godine, roman Drakula Brema Stokera, je neiscrpni izvor brojnih filmskih i serijskih adaptacija, i svakako jedno od najuticajnijih i najpoznatijih dela o vampirima ikada. Do sad smo već videli sve moguće verzije Drakule (ove godine smo imali komičniji horor o njegovom slugi Renfildu), a sad je na red došla adaptacija sedmog poglavlja u kome Drakula putuje od Transilvanije do Londona na brodu Demeter i čim se spusti noć napušta svoj sanduk i teroriše posadu. Ovde ne objašnjavaju ko je i šta je Drakula, jer je svim gledaocima očigledno jasno. On se čak i ne pojavljuje u svom ljudskog obliku već kao jezivo čudovište sa krilima, sličnije Nosferatuu, nego kao uglavnom prikazana zavodljiva krvopija. Ovo je dosta jednostavan i efektivan horor, ali nepotrebno razvučen, s obzirom na to da se radi o adaptaciji samo jednog poglavlja romana.


ANIMIRANI


ELEMENTAL (Ocena 3/5) Animirani filmovi iz Diznijeve i Piksarove radionice znaju da potrefe balans između zabave za najmlađe i dubljih tema koje će razumeti starija publika, pa su zato odlični za celu porodicu. U najnovijem njihovom filmu, pratimo stanovnike jednog grada u kome žive humanoidne personifikacije četiri elemenata – vatre, vode, zemlje i vazduha. Dok je grad prilagođen stanovnicima vode, zemlje i vazduha; vatreni su ovde prikazani kao imigranti koji se ne uklapaju i predstavljaju opasnost za ostale elemente zbog čega nisu baš omiljeni. Ovde je fokus na romantičnom odnosu devojke od vatre i dečka od vode, čija je ljubav zabranjena. Oni se suočavaju sa predrasudama od strane porodica i ostalih stanovnika, ali i moraju da spreče opasnost koja preti celom gradu. Režiser filma je rekao da je inspiraciju našao u svom detinjstvu, kao dete korejskih imigranata u Njujorku 1970-ih godina. Iako je premisa filma zanimljiva i bavi se važnim porukama, radnja nije dovoljno dobro obrađena, i ima dosta nelogičnosti i formulaičnosti kakvu nismo navikli kod Diznija i Piksara. Dakle, nije ovo jedan od njihovih najgorih filmova, ali se ne može baš svrstati ni sa najboljima, pa otud srednja ocena.


NIMONA (Ocena 4/5) Smeštena u kraljevstvo koje je mešavina srednjevekovne i futurističke estetike, pratimo avanture dva antiheroja, titularne Nimone i viteza Balistera. Kad Balisteru smeste ubistvo kraljice, on se nađe u bekstvu i upozna Nimonu. Ona izgleda kao tinejdžerka, ali zapravo može da preuzme bilo kakav oblik. Ona zna kako je biti odbačen zbog toga što si drugačiji, pa se udružuju da pronađu pravog krivca za ubistvo i speru ljagu sa Balisterovog imena. Nimona tokom celog filma ismeva Balistera koji želi da zna njenu prošlost i shvati ko je ona, ali momenat u kome zapravo otkrijemo istinu o njoj je dosta dobar i emotivan. Film ima zaista super ideje za teme kojima se bavi: od toga kako je biti gledan kao negativac jer si drugačiji, do neprihvatanja od strane drugih i prihvatanja samog sebe. Dosta je i progresivan, jer je Balister gej i u vezi sa drugim vitezom, ali to nije veštački nametnuto i nabijano na nos za najmlađu publiku, već samo prikazuje da postoje svakakve različitosti i da ih treba prihvatiti i razumeti.


SPIDER-MAN: ACROSS THE SPIDERVERSE (Ocena 4/5) Multiverzumi su sada nešto što često viđamo u superherojskim filmovima, kao u Marvelovom Spider-Man: No Way Home ili DC-jevom The Flash. Pre ta dva filma, 2018. godine je sve oduševio animirani Spider-Man: Into The Spider-Verse, u kome tinejdžer iz Bruklina Majls Morales postaje Spajdermen i otkriva postojanje i drugih Spajdermena. U nastavku, otkrivamo da postoji elitna organizacija koju čine najbolji Spajdermeni, čiji je zadatak da spreče anomalije u univerzumima. Nastavak je fantastično animiran, jer svaki Spajdermen ima svoj stil, i film odlično prikazuje šarene i maštovite varijacije na tog heroja (odnosno heroje i heroine). Malo mi je falilo da dam odličnu ocenu, ali mislim da je prvi deo bio originalniji i duhovitiji, i ponudio je zaokruženiju priču. Ovde je nekako previše svega i, iako film traje 2 sata i 20 minuta, samo je uvod za dalje delove o Spajderverzumu.

SERIJE: AVGUST 2023

KOMEDIJA

HEARTSTOPPER: Sezona 2 (Ocena 4/5) Nova sezona britanskog tinejdž rom-koma sa Netflixa prati dalji razvoj veze dva tinejdžera Nika i Čarlija. Oni su sada zvanično par i polako se otkrivaju pred prijateljima i porodicom, a Nik sve više prihvata da je biseksualac. Druga sezona se dotiče i težih tema, poput trauma koje Čarli i dalje ima zbog ranijeg maltretiranja, kao i njegovog poremećaja u ishrani. I likovi oko njih dobijaju više prostora u novoj sezoni, pa imaju svoje ljubavne probleme i otkrivaju svoju seksualnost koja pokriva ceo LGBTQIA+ spektar. Sredina sezone je smeštena u grad ljubavi, Pariz, tokom školske ekskurzije, i lepo je videti seriju za mlađe tinejdžere koja se bavi različitim seksualnostima bez da ih seksualizuje; pa se više fokusira na romantični aspekat, nego na fizički. Ipak, nekad mi deluje da serija igra previše na sigurno i sve probleme rešava na lak i sladunjav način, a likove prikazuje naivnijim nego što bi trebali biti.

DRAMA

DAISY JONES & THE SIX: Miniserija (Ocena 3/5) Meni se veoma dopao roman spisateljice Tejlor Dženkins Rid, Sedam muževa Evelin Hjugo, koji se bavi životom skandalozne glumice tokom zlatne ere klasičnog Holivuda; i jedva sam čekao Amazonovu adaptaciju njenog romana Dejzi Džouns i Šestorka, iako me je sama knjiga ostavila ravnodušnijim nego Evelin Hjugo. Smeštena u Los Anđeles tokom 1970-ih godina, radnja prati grupi devojku Dejzi koja postaje pevačica i novi član već postojećeg benda Šestorke. Frontmen benda Bili teško prihvata da mora da deli mesto tekstopisca i vokala sa Dejzi, ali iako su potpuno različiti zbližavaju se pišući album, što preti da ugrozi Bilijev brak i čak rasturi bend. Spisateljica romana je bila inspirisana grupom Fletwood Mac i njihovim albumom Rumours, koji je inspirisan aferama između članova benda, kao i upotrebom droge. Dakle, ovo je priča o seksu, drogi i rokenrolu, ali nešto fali, kao kad slušamo cover verziju neke pesme – može biti i veoma dobro, ali nije baš originalno.

SF

CITADEL: Sezona 1 (Ocena 2/5) Amazon ne štedi novac kada su serije u pitanju: najskuplja serija ikada je njihov Gospodar prstenova, a ovogodišnja špijunska akcija Citadel je na drugom mestu. I pored svog uloženog novca, ne vidim gde su ga toliko potrošili: da, Ričard Maden i Prijanka Čopra Džonas jesu zvezde i sigurno je otišlo dosta na njihov honorar, ali nemaju previše harizme niti hemije između svojih likova. I scene akcije smeštene širom sveta su snimljene dosta mračno, pa i ne vidimo najbolje sve te lokacije koje su puno koštale. Maden igra Kajla, čoveka sa ženom i ćerkom koji ima amneziju, ali otkriva da je nekada bio vrhunski špijun po imenu Mejson Kejn za agenciju Citadela. On nalazi bivšu partnerku (i poslovnu i ljubavnu) koju igra Čopra Džonas, i zajedno moraju da spreče rivalsku agenciju da se dokopa opasnog oružja. Ovo nije čistokrvni SF, ali ima elemente toga pa bi ga možda mogli svrstati u kategoriju spy-fi. Serija ima sve moguće klišee iz svakog špijunskog filma i serije ikada, pa bolje da je budžet otišao na kvalitetnije scenariste. Za tako skupu seriju prošla je dosta nezapaženo, ali je ipak obnovljena za drugu sezonu, a u planu su i internacionalni spin-ofovi smešteni u Italiju, Indiju, Španiju i Meksiko.

SECRET INVASION: Miniserija (Ocena 4/5) Marvelov filmski univerzum postoji već 15 godina, a nakon serija gde su fokus imali manje poznati heroji (dakle, ne oni iz tima Osvetnika), sa striming servisa Disney+ došle su nove serije koje su bliže povezane sa bioskopskim filmovima. Kvalitet im varira, ali su važne za gledanje kako bi razumeli šta se dešava u daljim nastavcima. Secret Invasion je dobio dosta loše kritike, ali se meni ova špijunska priča smeštena u svet superheroja i vanzemaljaca dopala. Samjuel L. Džekson se vraća ulozi Nika Fjurija, koji otkriva da vanzemaljska rasa Skrul – koji mogu da preuzmu izgled bilo kog ljudskog bića – planira invaziju, i mora da ih zaustavi. Problem je u tome što ne znamo kome se može verovati kada neprijatelj može da preuzme bilo čiji lik. Ima ovde i mana, ali ovaj SF triler dobro funkcioniše nakon određenih Marvelovih promašaja na malim i velikim ekranima.